Magazin Plus - Vaš izvor informacija iz Visokog i okoline

Sarajevo je danas i sutra domaćin međunarodnog naučnog skupa o temi "BiH, evropska zemlja bez ustava: znanstveni, etički i politički izazov".Organizator je Franjevački institut za kulturu mira. Direktor tog instituta, fra Mijo Džolan, najavio je da će se učesnici baviti politološkim i sociološkim analizama radi pojašnjenja osnovnih pojmova i pretpostavki društvenog, političkog i nacionalnog dijaloga, a potom i pretpostavki za uspješnu (re/de) konstrukciju Ustava BiH.

Doc. dr. sc. Mile Lasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u okviru prve današnje sesije "Civilizacijski i religijski instrumentarij za novu političku kulturu i novi ustav BiH", rekao je da prvi preduvjet budućih temeljnih ustavnih promjena predstavlja uvažavanje  bosanskohercegovačke višenacionalnosti i preostale multikulturalnosti pa potom osmišljavanje interkulturalističkog projekta održive i uljuđene Bosne i Hercegovine, uz poštivanje i nacionalnog i etničkog, ljudskog i građanskog.

"Zato je iznimno važno ispuniti sadržajem alternativni, proeuropski kulturološko-politički narativ u čijem su osnovu politička kultura dijaloga i kompromisa, metode upravljanja, a ne eliminiranja etničkih/nacionalnih razlika.

Tim bi se putom i mogle nadvladati dominantne autoritarne kulture, tako bismo se i rastali od opasnih separatističkih i istih takvih unitarističkih koncepcija u BiH.

Ulaskom u Europsku uniju razriješila bi se i bh. državno-politička pitanja i sva etnička i nacionalna pitanja u BiH", sažetak je Lasićevog izlaganja.

Regina Ammicht Quinn iz Međunarodnog centra za etiku u znanostima Univerziteta u Tubingenu, u izlaganu "Kultivirati ljudsko:etika, politika i religija", sažela je da se politička etika još od antike bavi djelovanjem usmjerenim na opće dobro.

S promatranjem demokratskih društava, politička etika dobiva novi smjer. Odvajanje 'građanina' i 'vladara', dugo smatrano samorazumljivim, više se ne da sačuvati u toj jednoznačnosti.

Na koji se način u toj situaciji može govoriti o 'temeljnim vrijednostima' unutar politike? Kako se u konfliktu između općeg dobra i vlastitih interesa mogu pronaći kompromisi koji neće biti 'truli'? Zastupaju li religije unutar višereligijske zajednice partikularne interese?

To su pitanja koja postavlja Regina Ammicht Quinn i konstatira da religijske granice više ne prolaze samo između različitih religija.

Prolaze također unutar svake religije - između na dijalog spremnih i nespremnih.

Ako se svaka  religija bavi transcendencijom, onda su granice i prekoračenje granica tema svake religije, konstatira ona.

Iz izlaganja prof. dr. Andrasa Mate Totha, mađarskog teologa i religiologa, proizilazi da istraživanje religija i crkava u regiji, čime se on bavio, pokazuje da preobrazba društava ima duboku potrebu za istinom i opravdanošću.

Crkve i druge religijske zajednice imaju danas prliku živjeti i djelovati u društvu aktivno, kreativno, nesebično i profesionalno, a njihova vjerodostojnost ovisit će o njihovoj obnoviteljskoj sposobnosti, zaključuje ovaj teolog.

Na naučnom skupu "BiH europska zemlja bez ustava: znanstveni, etički i politički izazov", prije sutrašnjih zaključaka, govorit će mnogi učesnici iz BiH i drugih zemalja.

Organizator, Franjevački institut za kulturu mira, sa sjedištem u Splitu, zajednički je centar Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i BiH za promociju pravde, mira i integriteta.

(Fena)